Mostar: Hercegovački med dobio certifikat zaštićenog imena porijekla

Bez autora
Dec 03 2014

U prisustvu više od 200 pčelara iz Hercegovine (Čapljine, Stoca, Neuma, Ravnog, Gruda, Čitluka, Ljubuškog, Širokog Brijega, Posušja, Prozora i Mostara), okupljenih u Udruženje pčelara „Matica", u Mostaru je upriličeno uručenje i promocija certifikata "Hercegovački med sa zaštićenim imenom porijekla" koji im je nakon sedmogodišnjeg istraživanja izdao Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, prenosi Anadolija. Kvalifikaciju „Hercegovački med sa zaštićenim imenom porijekla" moći će imati svi pčelari koji med proizvode na području Hercegovine. Jedan od ciljeva, koji su ih potakli na certificirane ovog izuzetno traženog proizvoda, zaštita je proizvodnje meda od raznih vidova plagiranja što nije rijedak slučaj u Hercegovini, naglasio je predsjednik Udruženja pčelara „Matica" Boras Kvesić.

Mostar: Hercegovački med dobio certifikat zaštićenog imena porijeklaU prisustvu više od 200 pčelara iz Hercegovine (Čapljine, Stoca, Neuma, Ravnog, Gruda, Čitluka, Ljubuškog, Širokog Brijega, Posušja, Prozora i Mostara), okupljenih u Udruženje pčelara „Matica", u Mostaru je upriličeno uručenje i promocija certifikata "Hercegovački med sa zaštićenim imenom porijekla" koji im je nakon sedmogodišnjeg istraživanja izdao Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, prenosi Anadolija.

Kvalifikaciju „Hercegovački med sa zaštićenim imenom porijekla" moći će imati svi pčelari koji med proizvode na području Hercegovine. Jedan od ciljeva, koji su ih potakli na certificirane ovog izuzetno traženog proizvoda, zaštita je proizvodnje meda od raznih vidova plagiranja što nije rijedak slučaj u Hercegovini, naglasio je predsjednik Udruženja pčelara „Matica" Boras Kvesić.

"Nakon izrade elaborata, Udruženje je pokrenulo niz administrativnih aktivnosti, provelo terenska istraživanja flore i faune,  prašnih terena, medonosnog bilja, klime i sastava meda", pojasnio je Kvesić.

Projektom analize meda i certificiranja rukovodio je Jozo Bagarić, sveučilišni profesor na Agronomskom i prehrambeno-tehbološkom fakultatu u Mostaru. Istako je da je ovim projektom zaštićen sam proizvod. Urađene su labaratorijske peludne analize, uključujući i fizikalna i organoletička svojstva.

"Posebnost meda je da ima povećan sadržaj željeza, mangana i da nema nedozvoljenih tvari i da u sebi sadrži reducirajuće količine šećera. Tradicija znanja upotrebljavana u klasičnom pčelarstvu sada je dobila i naučnu verifikaciju", zaključio je Bagarić.

Nažalost, zbog manjeg obima proizvodnje meda u Hercegovini,  hercegovački med neće tako brzo na evropsko tržište. Stručnjaci smatraju da je količina meda koju proizvode hercegovački pčelari još uvijek nedostatna i za domaće tržište.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik